ISLAMSKI POZDRAV – “ŠIRITE SELAM”

Slabljenjem volje za izucavanjem islama kod muslimana i nestankom uleme medu masama mnoga obiljezja islama se gube medu muslimanima, tako da neki kasnije tumace da su to u stvari obicaji, a ne stvari od vjere. U prilog ovome se moze navesti dosta primjera iz zivota, a medu to spada i selam.

Ne kazem da muslimani ne znaju da je to islamski pozdrav i da nisu za njeg ranije culi, nego mislim na vrijednosti tog pozdrava, nagradu kod Allaha i bereket koji nosi sa sobom taj pozdrav. Moze se desiti da neko od muslimana, na postavljeno pitanje sta je to selam, kaze: “To je pozdrav kod muslimana, kao sto i krscani i jevreji imaju svoje pozdrave”, ne znajuci da je taj pozdrav propisan od Allaha. Primjetno je, takode, davanje prednosti bilo kojem pozdravu nad selamom, kao “merhaba” i sl. Ono sto nam je nagovijestio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, od predznaka Sudnjeg dana je selam medu poznanicima, tj. da ce covjek selamiti samo onoga koga zna sto se moze primjetiti u nasoj svakodnevnici.

U narednih nekoliko redova govorit cu ukratko o selamu i njegovim odlikama koje posjeduje. Jedna od prvih odlika selama je da je on pozdrav stanovnika Dzenneta kao sto nam na to plemeniti Kur’an kazuje: “I pozdrav u njemu ce im biti selam.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: “Necete uci u Dzennet dok ne budete vjerovali, a necete vjerovati dok se ne budete voljeli. Hocete li da vas uputim na stvar koju ako budete radili volit cete se? Sirite selam medu sobom.” (Muslim) Krsenjem Poslanikove naredbe vjernicka srca su se udaljila i postala daleka jedna od drugih. U vjerodostojnom hadisu kojeg biljeze Buharija i Muslim prenosi se da je neki covjek upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Koje djelo je nabolje?” “Da nahranis gladnog i da nazivas selam onome koga znas i onome koga ne znas.” U ovom hadisu vidimo koliko nas Poslanik potice na sirenje selama, kao i da ne treba nazivati selam samo onome koga znamo, vec opcenito svim muslimanima. Abdullah ibn Mes’ud, jedan od ashaba, bi praktikovao da ode na pijacu samo da bi ljudima nazivao selam, pa bi nazivao selam savkome koga bi sreo. Selam je jedan od znakova poniznosti muslimana jednih prema drugima i ciscenje od zavisti i mrznje. U pravo muslimana prema muslimanu spada i da mu nazove selam. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: “Pet stvari su obaveza muslimanu prema njegovom bratu: – odgovoriti mu na selam, – ako kihne da mu kazemo “jerhamukellah” (Allah ti se smilovao), – odazvati se na njegov poziv, – obici bolesnog, – i slijediti njegovu dzenazu.” (Muslim) Od Ebu Se’ida El-Hudrija, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Klonite se sjedenja po putevima.” “Mi se moramo sastajati i razovarati.” – rekose (ashabi). “Ako bas hocete da sjedite, onda dajte putu njegovo pravo.” “A koje je to pravo puta?” – upitase. “Obaranje pogleda, ne cinjenje ezijeta, uzvracanje na selam, i naredivanje dobra i odvracanje od zla.” – odgovori on. (muttefekun alejhi) Imam En-Nevevi, jedan od poznatih islalmskih ucenjaka, kaze: “Znaj da je nazivanje selama sunnet, a uzvracanje na selam farz, pa ako jedan iz grupe nazove selam, skinuo je duznost sunneta sa ostalih, a ako pak svi nazovu, onda su svi izvrsili sunnet. Ako onaj kome je nazvan selam bude sam onda mu je farz da odgovori na njega, a ako bude grupa, onda je obaveza da jedan od njih odgovori, pa ako jedan odgovori, onda je sa ostalih spala duznost, a najbolje je da kad se nade grupa svi nazivaju selam i uzvracaju na njega kada im se nazove.” Nacini nazivanja selama: Selam se moze nazvati na slijedeci nacin: – Selamun alejkum, ili – Es-selamu alejkum, a potpunije od toga je – Es-selamu alejkum ve rahmetullah, a jos potpunije je – Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu. Nagrada za selam: Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana sjedio sa svojim ashabima u mesdzidu, pa je usao covjek i rekao: “Es-selamu aljekum!”, pa Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: “Ve alejkumus-selam. Deset.” Potom ude drugi covjek, pa rece: “Es-selamu alejkum ve rahmetullah!”, pa Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: “Ve alejkumus-selam ve rahmetullah. Dvadeset.” Zatim ude treci i rece: “Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!”, pa Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: “Ve alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Trideset.” (Ebu Davud i Tirmizi) Znacenje rijeci deset dvadest i tridest u hadisu je broj selama, sto znaci da nagrada za selam zavisi od izraza koji se upotrijebi. Adabi selama: Prilikom nazivanja selama treba obratiti paznju na slijedece:

1. od sunneta je da jahac ili onaj koji je u prevoznom sredstvu nazove selam pjesaku, a pjesak onome koji sjedi, manja grupa vecoj, kako to biljezi imami Muslim,

2. musliman ne smije da daje prednost bilo kojem pozdravu nad selamom, nego prvo naziva selam, a potom govori sto zeli, poput dobrodoslice, ili rijeci “merhaba i sl.,

3. lijepo je da musliman kada ude u svoju kucu nazove selam. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: “Kada udes u svoju kucu nazovi selam, to ce biti bereket tebi tvojoj porodici.” (Tirmizi) Ukoliko ne bude nikog u kuci reci ce: “Es-selamu alejna ve ‘ala ibadillahis-salihin.” (Muslim)

4. El-Mikdad prenosi da bi Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, davali mlijeko, pa bi on dolzio u noci i nazivao selam takvim tonom da ne bi probudio spavaca, a cuo bi ga onaj koji je budan.

5. lijepo je da se nazove selam ako se ljudi razdvoje, pa makar to bilo i na kratak period. Ebu hurejre prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada neko od vas sretne svoga brata, neka mu nazove selam, pa ako ih razdvoji drvo, ili zid, ili kamen (stijena), pa ga ponove sretne, neka mu nazove selam.” (Ebu Davud)

6. Ukoliko covjek bude daleko od svoga brata i nije u stanju da cuje njegov glas, pa nazove selam uz isaret , te onaj vidi, dovoljno je, jer je isaret znak selama (pozdrava).

7. Lijepo je d onaj koji napusta sijelo nazove selam kako se to prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Kada neko od vas dode na sijelo, neka nazove selam, pa kada htjedne da napusit sijelo, neka nazove selam, jer prvi selam nema nikakve prednosti nad drugim.” (Ebu Davud)

8. lijepo je da se rukuje prilikom selama. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: “Kada se susretnu dva muslimana, pa se rukuju, bice im oprosteno prije nego se razdvoje.” (Ebu Davud, Tirmizi) Enes ibn Malik kaze: “Kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, susreo covjeka i rukovao se sa njim, ne bi pustao njegovu ruku sve dok taj covjek ne bi pustio Poslanikovu ruku.” (Tirmizi)

9. treba praktikovati da se prilikom selama covjek nasmijesi svome bratu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Da se nasmijesis svome bratu je sadaka.” I kaze: “Nemoj smatrati ni jedno dobro djelo bezvrijednim, pa cak i da susretnes svoga brata nasmijana lica.” (Muslim)

10. lijepo je nazivati selam djeci kako bi to praktikovao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da bi se od malena mladima usadila ljubav u njihovim grudima za tim.

11. nije dozvoljeno muslimanu da naziva selam nevjerniku. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je reako: “Ne nazivajte zidovima i krscanima selam, pa ako ih neko od vas suretne u putu, nek ga stjera u uzi dio.” (Muslim) I kaze: “Ako vam zidov ili krscanin nazove selam, recite: “Ve alejkum”. (i vama) (muttefekun alejhi)

12. dozvoljeno je covjeku da nazove selam zeni i obrnuto ukoliko to ne bi prozrokovalo neko zlo, ali nije dozvoljeno rukovanje ukoliko nije od mahrema (uze rodbine).

Nakon sto smo vidjeli vrijednosti selama koje nosi sa sobom, na nama je da ga sto viser ozivimo medu muslimanima, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da onaj koji ozivi jedan stvar od vjere ima nagradu za to i nagradu svih onih koji to budu praktikovali.

Sa arapskog : Muhammed Ikanovic